Grad Kruševac nalazi se u Rasinskom okrugu, nekad je bio srednjovekovna srpska prestonica, danas je ekonomski, administrativni, kulturni, obrazovni, informativni, zdravstveni i sportski centar Rasinskog okruga. Opština Kruševac obuhvata površinu oko 854 kvadratnih kilometara i nalazi se na 137 m nadmorske visine.
Kruševac je podigao knez Lazar kao svoju prestonicu 1371. godine, a prvi put se pominje 1387. godine u povelji kneza Lazara kojom on u utvrđenoj prestonici potvrđuje još ranije trgovačke privilegije Dubrovčanima. Kruševac je bio privredno i kulturno središte zemlje u to vreme, predstavljao je mesto iz koga se rukovodilo i iz kojeg su se davala instrukcije za organizaciju čitave države. Nakon Kosovskog boja Kruševac je postao prestonica vazalne Srbije tada je njome upravljala Milica, a potom i despot Stefan, on je kasnije prestonicu preselio u Beograd. Turci su napadali nesalomivi Kruševac mnogo puta, a osvojili su ga tek 1427. godine. Despot Stefan umire 1444. godine, a Kruševac ostaje u rukama Đurđa Brankovića. Turci su uspeli 1454. godine da porobe grad i dali mu ime Aladža Hisar što u prevodu sa turskog znači šareni grad. Na našu veliku sreću za vreme Velikog bečkog rata koji se je dešavao 1689. godine Kruševac je bio oslobođen od Turaka, ali je nažalost opet vraćen Turcima 1791. godine, a konačno je oslobođen od Turaka 1833. godine, nakon čega se Kruševac razvija i napreduje u dobrom pravcu. Grad Kruševac je dobio naziv po kamenu krušcu, to je obli rečni kamen uz pomoć kojeg je većim delom grad i sazidan.
Najznačajniji praznik za Kruševac je Vidovdan, dan pogibije kneza Lazara u borbi za očuvanje države i naroda. U Kruševcu funkcionišu i specijalne ustanove koje poboljšavaju kvalitet života građana poput Narodnog muzeja, Narodne biblioteke, Istorijskog arhiva Kruševca, pozorišta i drugih. Što se obrazovanja i vaspitanja dece i omladine tiče u Kruševcu se time bavi Ustanova za obrazovanje, vaspitanje i ishranu dece “Nata Veljković” . Predškolska ustanova broji 10 vrtića na gradskom području, dok se na seoskim područjima nalaze 52 grupe pri osnovnim školama. Na podrčju Kruševca osnovnih škola ima 17 sa 53 izdvojena odeljenja četvororazrednih škola, dok srednjih škola ima 8. Kruševac se ponosi velikim brojem glumaca koji su u njemu rođeni i tu su svoju započeli karijeru. Pre nekoliko godina podignut je spomenik Miodragu Petroviću Čkalji našem najvećem komičaru baš u ulici u kojoj je rođen.
Kruševac je jak privredni centar, poseduje razvijenu metalo-prerađivačku industriju i hemijsku industriju. Fabrika 14 oktobar poznata je po svom proizvodnom program, HI Župa i Henkel – Merima po svom bogatom i kvalitetnom asortimanu, jedna od najpoznatijih fabrika je i “Rubin” koja se bavi proizvodnjom alkoholnih u bezalkoholnih pića, treba se pomenuti i fabrika maziva Fam. Pored velikih društvenih kolektiva Kruševac poseduje preko 1200 privatnih preduzeća i preko 2500 samostalnih radnji koje se bave raznim delatnostima.
Kada se spomene Kruševac jedna od prvih asocijacija je knez Lazar i boj na Kosovu, ali Kruševac poseduje i veliki broj kulturno - istorijskih spomenika po kojima je poznat i koji su razlog i predmet pažnje brojnih posetilaca. Kulturno - istorijski spomenici vezani su kosovsku epohu pa je Kruševac uvek bio posećen i zanimljiv organizovanim školskim ekskurzijama zahvaljujući kojim deca dolaze do mnogih novih saznanja na možda njima više odgovarajući način. U centru grada nalazi se lako zapažljiv Spomenik kosovskim junacima, on je simbol Kruševca ali i jedno važno ostvarenje srpskog vajartstva sa početka XX. veka, a za meketu spomenika Đorđe Jovanović čuveni vajar nagrađen je zlatnom medaljom na Svetskoj izložbi u Parizu 1990. godine, nakon toga 1904. godine spmenik je svečano otkriven u prisustvu kralja Petra Karađorđevića. Turisti najčešće dolaze u Kruševac da bi pre svega videli značajne spomenika koji predstavljaju Kosovsku epohu, ekskurzije se u gradu zadržavaju po nekoliko sati. Arheološki park je najčešće početnica obilaska grada u njemu se nalazi “Lazarev grad” u kome se nalazi crkva Lazarica, biser moravske škole arhitekture, Donžon kula, ostaci Kneževog dvora i spomenik knezu Lazaru. U skopu Arheološkog parka je i Narodni muzej sa bogatim fondom umetničko – istorijskih dela, skoro 22.000 dela se nalazi u njemu. U Kruševcu se mogu videti i neka od najuspelijih dela Milića od Mačve koji je krajem 2000-te godine poklonio gradu legat sa 120 slika iz srpske istorije. Onima koji vole umetnost uvek je zanimljiva i Mozaik sala koja se nalazi u zgradi Gradske uprave, akademik Mladen Srbinović oko 20 godina radio je na mozaičkom kompleksu “U slavu Kruševca” kog sačinjavaju podni i zidni mozaici i lunete. Kruševac i njegova okolina nude mnogobrojne kulturno – istorijske spomenike, ali pred njih i pogodne destinacije za odmor i rekreaciju. Ribarska Banja je sve atraktivnija turistima, smeštena je na 540 m nadmorkse visine, nalazi se na padinama Velikog Jastrebca. Ova oaza čistog vazduha nudi brojne mogućnosti svojim posetiocima kao što su korišćenje otvorenih i zatvorenih bazena, saune, fitness aktivnosti… U blizini nje se nalazi selo Srndalje koje poseduje etno restoran a u njemu se mogu probati tradicionalne gastronomske poslastice. Ribarska Banja ima dugu tradiciju, a pored posete banje može se uživati u turama koje uključuju posetu manastirima Sveti Roman i Pokrov Presvete Bogorodice u Đunisu, splavarenje po Južnoj Moravi, kroz Stevanački tesnac, obilazak Mojsinjskih planina. Planina Jastrebac udaljena je od Kruševca oko 30 km. Najšumovitija je planina na Balkanu, a njeni potencijali se koriste u najmanjoj mogućoj meri.
Kruševac je grad brojnih mogućnosti, turistima uvek zanimljiv zbog kulturno – istorijskih spomenika koji nas podsećaju na našu istoriju i bitne istorijske događaje. Okolina Kruševca i sam grad, pravo su mesto za učenje novih stvari, obnavljanja starih znanja, ali i za odmor i relaksaciju.