Vrnjačka Banja je smeštena u centralnom delu Srbije, poseduje povoljne vremenske uslove za život i boravak u njoj, karakteriše je umereno – kontinentalna klima , koja je izmenjena lokalnim uslovima. Oko Vrnjačke Banje se nalaze planinska uzvišenja zahvaljujući kojima je zakolonjena i zašićena od jakih vetrova, pa je tako u njoj najveći broj dana u toku godine je bez vetrova. Vetroviti dani se zapažaju u februaru, ali i u martu i aprilu, u ostalim mesecima se na zapažaju vetroviti dani, dok se u toku letnjeg perioda na predveče u Vrnjačkoj Banji oseti blag i prijatan povetarac.
Srednja godišnja temperatura u Vrnjačkoj Banji iznosi 10,3°C, temperature u toku proleća iznosi 10,5°C, u toku leta 20°C, u jesen 11,4°C, dok je u toku zime 0,8°C. Na osnovu čega možemo uvideti da je leto u Vrnjačkoj Banju umereno toplo, a zima umereno hladna. Prosečna vlažnost vazduha u Vrnjačkoj Banji iznosi 77,7%, smatra se da je najvlažniji mesec u toku godine decembar, a najsuvlji je avgust. Jutarnja vlažnost u banji je u velikom broju slučajeva veća od večernje vlažnosti vazduha. Takava situacija važi za većinu meseca, osim za maj, jun, jul i decembar. Prosečna oblačnost koja se beleži u banji je 55%, za najoblačniji mesec u toku godine važi januar, a za najvedriji mesec avgust. Što se jutarnje oblačnosti tiče ona je u svim mesecima veća od večernje, osim u junu mesecu. Vrnjačka Banja ima umerenu oblačnost. Najviša temperature vazduha je zabeležena 22. Jula 1939. godine, ona je iznosila 40,5°C,, a 11. februara 1929. godine je u Vrnjačkoj Banji zabeležena najniža temperatura –28,5°C. Najviše taloga pada u junu i oktobru, dok najmanje taloga pada u septembru, srednja godišnja količina atmosferskog taloga iznosi 779,2 mm. Najduže trajanje sunčevog sjaja je u julu i avgustu, a najmanje u decembru i januaru.
Pogodni vremenski uslovi čine Vrnjačku Banju idealnim mestom za posetu, može se slobodno reći da su oni koji žive u njoj pravi srećnici jer i sam banjski vazduh zdrav i lekovit. Pored toga ona se nalazi na veoma dobroj lokaciji , smeštena je između Goča i Zapadne Morave i pristupačna sa svih strana. Vremenski uslovi banje omogućuju svim njenim postiocima da nesmetano uživaju u sadržajima Vrnjačke Banje, bilo da su došli u nju da se leče ili zbog drugih potreba. Pogodni vremenski uslovi i klima Vrnjačku Banju svrstavaju među savršenim mestima za odmor i relaksaciju. Određena električna zbivanja u atmosferi deluju na organizam osetljivih osoba, izazivajući razne reakcije, nagle promene vremenskih uslova mogu da izazovu promene krvnog pritiska, otežano disanje, astmatične napade, migrenozne glavobolje… Hronični bolesnici najintenzivnije reaguju na dešavanja koja se zbivaju u atmosferi, pa je zato Vrnjačka Banja zbog svojih pogodnih vremenskih uslova izuzetno dobra za boravak ne samo bolesnih već I zdravih ljudi u njoj. Sa razvojem medicine i meteorologije razvila i posebna nauka biometeorologija, ona se u najvećoj meri bavi uticajem vremenskih prilika na zdravlje ljudi. Pa se u razvijenijim zemljama sveta javlja trend tj. potreba da se uz svakodnevnu prognozu vremena, daje i biometeorološki izveštaj o karakteristikama vremena i klime i njihov uticaj na zdravlje ljudi, takođe i lekarske preporuke. Za vreme perioda vremenskih promena, približavanja nepogode i jačanja vetra, u atmosferi se stvara veća količina pozitivnih jona, na šta reaguje naš organizam. Hiljadama godina čovek se prilagođavao i navikavao na miran ritam promena vremena i klime, u poslednjoj deceniji je došlo do veoma brzih klimatskih promena na koje organizam nije sposoban da se brzo prilagodi, te je život ili boravak u Vrnjačkoj Banji i te kako preporučljiv. Neki ljudi su osetljiviji na vremenske promene od drugih, ne zna se zašto je to tako. Posebnu grupu meteoropata čine hronični bolesnici kod kojih se intenzitet bolesti povećava usled vremenskih promena i ekstremnih vremenskih prilika, ljudi sa ovakvim problemima bi trebali što češće da posećuju Vrnjačku Banju.