Kraljevo se nalazi u Raškom okrugu na ušću Ibra u Moravu u kotlini između pitomih šumadijskih i surovijih starovlaških i kopaoničkih planinskih masiva. Grad se nalazi na rekama Ibar, Zapadna Morava i Ribnica, Kraljevo је izgrađeno na jednoj od najvažnijih saobraćajnih raskrsnica srednjeg dela naše zemlje. Grad Kraljevo je u samom srcu Šumadije, udaljen je 180 km od Beograda, od vrha Kopaonika 100 km, a od Vrnjačke Banje 30 km. Gradski grb ovog grada sačinjen je od sedam 7 kruna koje simbolizuju krunisanje 7 kraljeva u manastiru Žiča. Žiča je udaljena 5 km od grada. Istorija Kraljeva i njegove okoline, kao i geografski položaj i pojedninačna arheološka otkrića ukazuju na postojanje naseobine i do 2000 godina pre nove ere. Dosadašnja istraživanja pokazuju da njastariji tragovi materijalne kulture potiču sa neolitskih lokaliteta Divlje polje u Ratini i Lađarište u selu Vrnjaci. Istoriju Kraljeva najsažetije možemo videti u promenima naziva mesta. Pomen naselja Ruda polja javlja se 1476. godine, a kasnije oko 1540. godine upotrebljava se dvojni naziv Rudopolje i Kranovac. Prilikom posete kralja Milena Obrenovića 1882. godine Kranovcu je dat novi naziv Kraljevo, neko vreme od 1949 do 1955 godine upotrebljavan je naziv Rankovićevo, međutim ponovo je vraćen naziv Kraljevo gradu. Najstariji pomen kraljevačkog kraja nalazi se u vizantijskim izvorima iz X. veka gde se pominje gusto naseljeni Janok koji se je nalazio jugozapadno od Kraljeva na području današnjeg Konareva.
Grad Kraljevo je danas kulturni, prosvetni i turistički centar, osnovna škola u njemu postoji još od kraja XVIII. veka, a prva srednja škola otvorena je 1882. godine. Dok je 1970. godine otvoren Centar za vandredne studije mašinstva, a kasnije je prerastao u Mašinski fakultet u okviru Univerziteta u Kragujevcu. Ovaj grad prirodna je raskrsnica kopnenih i vodenih puteva centralne Srbija, a teritorija Kraljeva koleveka je srpske države i sprske kulture, koja je svoj veliki značaj dostigla u srednjem veku o čemu svedoče istorijski spomenici, ali i manastiri Žiča i Studenica i tvrđava Maglič. Granice Kraljeva na severu su Čačak, Knić, Kragujevac i Rekovac, dok sun a istoku Trstenik, Vrnjačka Banja i Aleksandrovac, na jugu je Raška, a na zapadu Ivanjica i Lučani. Kako je grad na zapadnomoravskoj oblasti on pruža prirodne i privredne mogućnosti, kotlinske ravni pružaju mogućnost bavljenja ratarstvom i stočarstvom. Takođe od velikog značaja su i rudna nalazišta i turističke znamenitosti koje privlače posetioce. Pložaj Kraljeva je veoma povoljan, u pravcu zapad – istok nalazi se prostrana i veoma plodna dolina Zapadne Morave, tom dolinom vode važne železničke i drumske saobraćajne komunikacije, a od Kraljeva prema istoku vodi železnička pruga i drum u pravcu Kragujevca.
Flora i fauna ovog kraja, bogata i zanimljiva hidrologija i posebno bogato kulturno nasleđe iz najranijeg perioda srpske srednjovekovne kulture i pismenosti samo su neki od kvaliteta Kraljeva i njegove okoline. Prilikom posete Kraljevu treba obavezno posetiti Narodni muzej, Kraljevačko pozorište, Dom kulture Ribnica, ljubitelji čitanja mogu posetiti i Narodnu biblioteku Stefan Prvovenčani i mnoge druge lokacije. A u Kraljevi i okolini održavaju se i brojne manifestacije kao što su: Dani jorgovana, Narcisima u pohode, Veseli spust, Auto – moto trke, Sabor planinara, Dani meda, Pasuljijada, Projada i brojne druge manifestacije koje beleže veliku posećenost. Turistička organizacija organizuje i boravke na selu za sve one koji vole seoski turizam tj. selo i njegove beskrajne vrednosti. Poseta je moguća selu Lopatnica, Studenica i Rudno. Vredni posete su svakako kulturno – istoriski spomenici manastiri Žiča i Studenica, kao i tvrđava Maglič iz Nemanjićkog doba, koji nisu samo ponos kraljavačkog kraja već i cele Srbije. Kraljevo i njegovo okruženje mogu biti pravo mesto vas, u njemu se možete odmoriti i uživati u brojnim mogućnostima koje nudi. Zadovoljiće zahteve svih posetilaca svojom bogatom ponudom znamenitosti, građevinskih objekata i prirodnih korisnosti njegovog kraja.